Nove umjetničke vještine pomažu učenicima u boljoj rehabilitaciji sluha i govora, jer razvijaju ritam, prostorno i tjelesnu koordinaciju, slušnu pažnju i pamćenje i diskriminaciju, suradnju te razvijaju samopouzdanje.
Prema navodima Dr. Zlatka Bastašića, neuropsihijarta – psihoterapeuta ( europski certifikat ) vezano uz kreativnost, projekt je jedinstven u našoj sredini i potiče mnoga pitanja o društvenom položaju djece ( pa i odraslih ) s poteškoćama u komunikaciji, ali isto tako i o kreativnosti općenito, osobito djece.
Poznati engleski pedijatar i psihoterapeut Donald Winnicott zastupao je ideju da su sva djeca kreativna, samo je pitanje kako im omogućiti da to pokažu i ostvare. On govori o kreativnom življenju, a ne o vrhunskoj kreativnosti koja se ostvaruje u umjetničkim djelima. Riječ je o kreativnost koju bi okolina morala prepoznati i poticati.
Biti kreativan znači istinski živjeti, ostvarivati sebe, a to znači tragati za novim mogućnostima i optimalnim načinima komunikacije. A ovaj projekt pokazuje da su granice uvjetne i da se mogu prekoračiti čak i kad se čini da je to nemoguće.
Violinmusic4all potiče, razvija i omogućuje objediniti sve osjetljive skupine društva u jedan pravac, a to je terapijska interakcija kroz glazbu, konkretnije kroz sviranje violine koja zahvaljujući metodi koja im omogućuje ravnopravno sudjelovanje u kreiranju glazbe s čujućim osobama, manifestiraju svoja osobna iskustva i kreiraju osobne smjernice budućega djelovanja.
U okviru psihosocijalne rehabilitacije naši učenici dobivajuj jednostavne glazbene poticaje, ali ambiciozna ideja violinistice Renate Novoselec nas je iznenadila i oduševila!
Ona je okupila 10 nasumce odabranih učenika oštećena sluha iz viših razreda osnovne škole koji su u samo mjesec dana uspjeli savladati osnove sviranja violine, te su na završnoj školskoj priredbi 11. lipnja 2015. u Centru uspješno prezentirali svoje nove vještine. Bio je to događaj koji je srušio sve predrasude i koji širi vidike, nastao zajedničkim trudom djece i djelatnika Centra ”Slava Raškaj” Zagreb i entuzijasta, volontera iz umjetničke udruge Europski art centar Jastrebarsko.
Te nove umjetničke vještine pomažu učenicima u boljoj rehabilitaciji sluha i govora, jer razvijaju ritam, prostornu i tjelesnu koordinaciju, slušnu pažnju te samopouzdanje.
Kao ustanova koja pruža usluge odgoja, obrazovanja i rehabilitacije populaciji s komunikacijskim teškoćama, od kojih značajan dio čine djeca i mladi oštećena sluha, Centar ”Slava Raškaj” Zagreb intenzivno potiče širenje mreže podrške osobama oštećena sluha i spremno se uključuje u sve inicijative kojima je cilj poboljšanje njihova života.
U umjetničkoj udruzi Europski art centar Jastrebarsko i njihovoj predsjednici Renati Novoselec prepoznali smo vrijedne partnere koji svojim projektom nude inovativan i originalan spoj glazbene umjetnosti i terapijske aktivnosti.
– Mr.sc. Slavica Jelić, prof.def.
Doista mi je čast biti ambasadorom dobre volje u projektu Violinmusic4all koji gluhima pruža mogućnost uključivanja u svijet glazbe. Naročito kao osoba kojemu je glazba obilježila životnu karijeru, ne mogu zamisliti život bez glazbe. Pored darova prirode, glazba je jedna od najvećih sila podizanja na ovome svijetu.
Nezamislivo je kako gluhe osobe mogu egzistirati bez glazbe u svom životu, stoga projekt Violinmusic4all zaslužuje moju punu potporu.
Ukoliko ovaj projekt može obogatiti mali postotak od skoro pola milijarde ljudi u svijetu koji pate od oštećenja sluha, Violinmusic4all će učiniti veliku službu čovječanstvu.
U svom terapijskom radu s djecom koja imaju oštećenje sluha tipa nagluhosti ili gluhoće, nisam naišla na osobu koja je imala takvu volju, odlučnost, vjeru i nadu kao violinistica Renata Novoselec da da “završnu notu” i spoji oštećenje suha sa glazbom.
Promatrajući otpočetka facijalnu ekspresiju djece s kojom je profesorica Novoselec marljivo vježbala, uočavalo se izrazito zadovoljstvo, napredak iz dana u dan, te želja da se uspije. Potaknulo se kod djece nešto što je “spavalo” u njima, samo je to trebalo prepoznati i “probuditi”, što je profesorica znala prepoznati, te je to i učinila.
Poznato nam je, da se prema težini, oštećenje sluha dijeli na nagluhost i gluhoću. Funkcionalno, bitna razlika među ovim dvjema kategorijama je u tome što nagluha djeca govor primaju dominantno slušanjem, a gluha djeca dominantno vidom, odnosno čitanjem s usta, uz upotrebu slušnog aparata. Oslanjanje na vid u komunikaciji i percepciji svijeta raste proporcionalno s težinom oštećenja sluha.
Nagluhoj djeci se prosječni gubitak sluha kreće od 20 ili 25 dB do 90 dB. Svjetske klasifikacije (SAD, Velika Britanija) obično svrstavaju nagluhe u četiri kategorije: lako nagluhi (25-40 dB), umjereno nagluhi (40-55 dB), umjereno-teško nagluhi (55-70 dB) i teško nagluhi (70-90 dB). Nagluha djeca, u percepciji govora, auditivne informacije dopunjavaju vizualnom percepcijom, pri čemu im znatno pomaže slušni aparat, a kod neke djece je to kohlearni implantant (umjetna pužnica). Individualne razlike između djece s oštećenjem sluha su velike, te značajno utječu na modalitete komuniciranja i na odabir rehabilitacijskih i edukacijskih postupaka.
Gluha djeca imaju prosječan gubitak sluha iznad 90 dB te ni uz pomoć slušnog aparata ne mogu cjelovito percipirati govor. Kod te se djece percepcija govornog jezika dominantno odvija vizualnim kanalom – čitanjem s lica i s usana sugovornika, a interpersonalna komunikacija odvija se na znakovnom jeziku uzimajući u obzir sugovornikovo znanje tog jezika.
Ovim kraćim isječkom iz teorijskog djela oštećenja sluha, želim vam dati na znanje status govora i slušanja kod gluhe i nagluhe djece. Takvim spoznajama, zaista treba znati i moći “prkositi” na način pomicanja granica , te je upravo to učinila profesorica Novoselec.
Naposljetku, “Oda radosti” postaje i ODA RADOSTI na licima učenika, a i same profesorice nakon tolikog truda s obje strane, koji je nesebično uložen, a i vjere da se sve može.
Kao samom terapeutu/rehabiliatoru djece sa slušno-govornim poteškoćama, divim se, zaista divim uspjehu koji je postignut, jer iako volonterski odrađeno od strane profesorice Novoselec, osjeti se određena doza prkosa da se pomaknu granice van određenosti, koje nam je nametnuto u društvu. Zato zahvaljujem profesorici Novoselec i na tomu!
– mr.sc.Nataša Šunić, prof.logoped
Čast mi je biti ambasadorom dobre volje violinistici i profesorici Renati Novoselec, te njezinom projektu Violinmusic4all.
To je ujedno i velika inovacija u svijetu klasične glazbe.
Tople preporučujem ovaj projekt sa svim svojim umjetničkim osjećajima!